Da li postoji emocionalna inteligencija?
Ako emocije posmatramo kao iracionalne sile, a razum kao njihovu suprotnost učiniće nam se da ne bi smeo postojati konstrukt koji ujedinjuje razum i emocije, kao što je emocionalna inteligencija. Međutim, postoje brojni argumenti koji govore u prilog tome da je opravdano baviti se emocionalnom inteligencijom i da razum i emocije nisu nepomirljive suprotnosti u nama.
Najmodernije teorije emocija tretiraju kognitivne procese kao neophodan element emocija. Spoznaja ili razumevanje je sastavni deo načina na koji se emocije generišu i načina na koji se interpretira njihovo značenje (videti npr. Moors, Ellsworth, Scherer, & Frijda, 2013).
Tako, očekivano je da u tim kognitivnim procesima postoje individualne razlike koje predstavljaju određenu vrstu inteligencije. Koncept emocionalne inteligencije je pokušaj izgradnje teorijskog mosta između emocionalnog reagovanja i kognitivnih sposobnosti.
Ranije se smatralo da je donošenje odluka kognitivni proces kojim upravlja razum. Danas znamo da emocije u priličnoj meri upravljaju našim odlučivanjem (videti Lerner et al, 2014).
Ubedljivi naučni dokazi za ovo gledište dolaze od pacijenata koji su pretrpeli povrede ventromedijalnog prefrontalnog korteksa, ključnog područja mozga za integraciju emocija i spoznaje. Studije pokazuju da takva neurološka oštećenja smanjuju sposobnost pacijenata da osete emocije, a pored toga utiču i na njihovu sposobnost donošenja optimalnih odluka na načine koji se ne mogu objasniti samo kognitivnim promenama (Bechara et al 1999, Damasio 1994).
Od čega se sastoji emocionalna inteligencija?
Danijel Goleman, psiholog i autor konstrukta emocionalne inteligencije identifikovao je pet komponenti emocionalne inteligencije: samosvest, samoregulaciju, unutrašnju motivaciju, empatiju i socijalne veštine. Kada pogledamo istraživanja u oblasti emocionalne inteligencije nailazimo na slaganje oko bazična tri elementa:
PERCEPCIJA kao prepoznavanje emocija na osnovu čulnih stimulusa (tona, izraza lica, držanja i drugih neverbalnih signala)
UPRAVLJANJE koje se odnosi na regulisanje svojih ili tuđih osećanja i omogućava pozitivan uticaj na druge odnosno lični rast i razvoj
RAZUMEVANJE načina emocije kombinuju, napreduju i menjaju tokom vremena i u zavisnosti od situacija
Kako se meri emocionalna inteligencija?
Naveli smo da postoji slaganje oko tri elementa emocionalne inteligencije: percepcija emocija, upravljanje emocijama i razumevanje emocija. Percepcija emocija je konstrukt koji je najlakše operacionalizovati – to znači da je za ovu komponentu EI najlakše napraviti pouzdane testove.
Test se sastoji od zadataka koji od ispitanika zahtevaju da procene koliko dobro ljudi prepoznaju osnovne emocije na osnovu izraza lica. Zadatak ispitanika je da od ponuđenih sličica označi onu na kojoj je izraz lica koji odražava emociju koja je ispisana na vrhu ekrana. Druga varijanta testa može biti imenovanje emocija na osnovu izraza lica prikazanog na slici.
Koje kriterijume treba da ispune testovi percepcije emocija da bismo ih smatrali testovima inteligencije?
Da bi se testovi percepcije emocija smatrali testovima inteligencije treba da budu u korelaciji sa ocenama na drugim testovima inteligencije – da budu u vezi sa drugim vrstama inteligencije. Rezultati meta-analitičkih studija pokazuju da testovi percepcije ispunjavaju ovaj kriterijum (npr. Joseph & Newman, 2010; Roberts et al., 2008).
Da bi se emocionalna inteligencija smatrala inteligencijom na način na koji su to druge sposobnosti potrebno je da postoji izvesna sličnost u pogledu razvoja tokom vremena. Rezultati istraživanja pokazuju da se različiti aspekti EI različito “ponašaju”, ali opet na sličan način kao i druge sposobnosti: percepcija emocija ima razvojne trajektorije slične drugim perceptivnim testovima – efikasnost opada s godinama. S druge strane, upravljanje i razumevanje emocija imaju slične razvojne trajektorije kao kristalizovana inteligencija – stagniraju ili čak rastu s godinama.
Zašto je korisno procenjivati emocionalnu inteligenciju u profesionalnoj selekciji?
Emocionalna inteligencija u današnje vreme smatra se jednom od najvažnijih “soft” veština, pored na primer kreativnosti, prilagodljivosti, saradljivosti i ubedljivosti.
Rezultati testova EI mogli bi biti jako korisni pri selekciji za poslove u kojima ispravna percepcija emocija sagovornika odlučujuća za uspeh kao što su agenti prodaje ili policijski islednici. Zatim, za sve poslove koji podrazumevaju međuljudske odnose, pregovaranje, rukovođenje, rešavanje konflikata, procene ljudi, donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudski faktor, pomagačke profesije, specijalna edukacija, business inteligence, savetovanje, psihoterapija, mentalno zdravlje, konsalting, treninge, podučavanje, interpretaciju povratnih informacija itd.
Možda će vas iznenaditi da se test prepoznavanja emocija koristi i u procenama za poslove koji pored bavljenja međuljudskim odnosima, prodaju ili vršenje uticaja uključuju i održavanje i rad sa računarima, mašinama, tehničkom i mehaničkom opremom; praćenje i proveru procesa, materijala, opreme, resursa; prikupljanje i procesiranje informacija; identifikaciju objekata, aktivnosti, događaja.